UKRATKO O BITEF TEATRU

français

BITEF teatar je ustanova grada Beograda od značaja za kulturu grada i šire. Osnovan je na inicijativu legendarne Mire Trailović, 3. marta 1989. godine, kao tada najmlađe beogradsko pozorište i jedinstveno po svom izvorištu. Grad Beograd je na tekovinama jednog od najstarijih i najznačajnijih pozorišnih festivala, BITEF (1967), nakon dvadeset godina postojanja, osnovao i BITEF-ovo pozorište. Tada je festival već uveliko bio jedan od najpoznatijih i najživljih poprišta novih svetskih teatarskih zbivanja.

Teatar se nalazi na adresi Skver Mire Trailović broj 1. Smešten je u zgradu evangelističke crkve građene tokom Drugog svetskog rata, koja je potom prošla kroz rekonstrukciju, da bi 2013. godine postala i spomenik kulture grada Beograda. Već trideset godina BITEF teatar postoji kao projektno pozorište koje nema stalno zaposlen umetnički ansambl.

BITEF teatar, širokog spektra programskih delatnosti, divergentnih koncepata izvođenja u kojima ne preovlađuje nijedna paradigma i vertikalnih multikulturalnih sadržaja, ostaje i u četvrtoj deceniji postojanja privržen svojoj esteskoj vertikali oko koje je i nastao – BITEF festivalu. BITEF teatar dejstvuje kreativno, angažovano i provokativno, kao interaktivni i interdiscipinarni prostor našeg grada, naše umetnosti, društva, kulture i vaninstitucionalnog obrazovanja.

Otvoreno je zapitan nad umetničkim praksama koje su napustile „homogena polja” velike modernističke ideologije, nad autonomijom umetnosti, umetničkih medija i disciplina. Ukazuje na krhkost koherentnosti scenskog univerzuma, njegovih ponekad mekih i propustljivih granica, ili napetih do praska, pa čak i bolne potrebe za potpunom negacijom.

BITEF teatar ne zagovara. BITEF teatar traga za ličnim i društvenim identitetom.

Svestan je prelomnih trenutaka kojima se proizvode različite istorijske i kulturalne situacije tokom 20. i s početka 21. veka (od istorijskih avangardi, postavangarde, neoavangarde, konceptualnih i postmodernih umetnosti osamdesetih godina, ratne tranzicije i raspada socijalističke Jugoslavije, politizacije umetnosti, početka novog veka i globalne tranzicije), pogotovo u društvenom kontekstu naše dinamične i dramatične sredine. Još od osnivanja, veoma odgovorno, postojano ali i hrabro, avanturistički, svedoči značajnim vremenima i prolazi kroz važne periode nacionalne istorije i specifične društvene i psihološke okolnosti. Ne samo da istražuje i afirmiše savremene umetničke prakse već i markira i interaktivno se bavi tačkama sukoba.

Trudi se da ne bude zaveden u interpretacijama fenomena „velikog umetničkog dela”, ali ni u „rešenjima” koja se nameću nakon potpune promene prirode umetničkih medija i oblika istraživanja. Gradi i istražuje značenja, mapira složene, različite, a često i konceptualno suprotavljene pravce promišljanja i umetničkih delovanja koja se proizvode ili pojavljuju u međuodnosu umetničkog dela i umetnosti, kulture i društva, a koji su najpogodniji kao okvir za idejnu sadržinu scenskog delovanja. BITEF teatar, u tom smislu, svakako ne predstavlja samo nastavak u razvoju autentičnog srpskog teatra koji se formira negde između zapadne i istočne pozorišne produkcije i filozofije začete početkom 20. veka.

BITEF teatar ne održava satus kvo stalnog repertoara, već se kreće kroz nekoliko pozorišnih koncepcija paralelno, od tzv. tradicionalne do novih umetničkih vrsta, praksi i procesa koji koriste multi-medijske načine izražavanja.  Istovremeno i neprestano insistira, otvara i osvetljava sporna pitanja naglašavajući svoju ulogu u učestvovanju i normiranju javne sfere. Scena je «otvorena» i na njoj se susreću, prelamaju, sudaraju ili su u suživotu njegova predstavljanja i prezentacije, unutar kojih su mogućnosti za reperezentacije, iskorake ili kontrastna pojedinačna čitanja.

Pored organizacije prestižnog BITEF-a – Beogradskog internacionalnog pozorišnog festivala, ovo pozorište razvija platforme za  tzv. dvostruka čitanja u umetnosti (reprezentujuće ‒ reprezentovano) kako kroz govorni, gestualni i teatar pokreta i tela, cirkuske i lutkarske predstave, ulične akcije i hepeninge tako i kroz radio, internet i muzički teatar, kroz film, video itd.

Sopstvenim produkcijama, koprodukcijama sa institucijama iz Evrope i sveta, kao i kroz programe međunarodne razmene umetnika i edukacije i radionice (workshops) itd., BITEF teatar razvija aktivnu, savremenu i drugačiju umetničku scenu Beograda, kreativne vitalnosti i trajnog, produktivnog odjeka.

BITEF teatar traži, iznalazi i nudi drugačije pristupe i u traganju za prirodom ljudskog društva i čoveka, postavlja pitanja, kreira i odražava društvene ustalasanosti. Obogaćuje savremenu društvenu stvarnost temama kojima se ranije nije bavila ili se bavila u tišoj formi.

Zadatak je odgovoran, zamaman i izazovan. Svake sezone, svake godine – nov i drugačiji.

 

mr Vesna Bogunović
Teoretičarka umetnosti i medija

 

Evangelička crkva – BITEF teatar u Beogradu, Biljana Mišić, UDK 725.822 (497.11); 726.77 (497.11). Idejni projekat za crkvu izradio je 1940. godine Oto Bartning (Otto Bartning, 1883‒1959), jedan od najpoznatijih i najuticajnijih nemačkih arhitekata i teoretičara arhitekture dvadesetog veka. Prilikom realizacije Bartningove idejne skice za beogradsku evangeličku crkvu došlo je do izvesnog odstupanja. Kako je to bio običaj kada je reč o „uvezenim” projektima, razrada nacrta izvedena je u beogradskom projektantskom birou arhitekte Đorđa V. Staševskog. Radovi su otpočeli 20. avgusta 1940. godine, a izvođač je bilo tehničko preduzeće arhitekte Milana Sekulića. Temelji nove crkve svečano su osvećeni 20. oktobra iste godine. Zoran Manević, Arhitektura i politika (1937–1941), Zbornik za likovne umetnosti Matice srpske, br. 20, Novi Sad, 1984. Nakon Prvog svetskog rata, značajan broj objekata građen po projektu stranih autora potpisan je i od strane naših arhitekata koji su rukovodili njihovim izvođenjem. Ovakav vid saradnje predstavljao je jedan od metoda širenja različitih evropskih uticaja u domaćoj sredini.

Na osnovu člana 47. Stav 1. Zakona o kulturnim dobrima (Službeni glasnik RS, br. 71/94, 52/11 i 99/11 – dr. Zakon) i člana 43. Stav 1. Zakona o Vladi (Službeni glasnik RS, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US i 72/12) Vlada  je donela ODLUKU O UTVRĐIVANjU EVANGELISTIČKE CRKVE – BITEF TEATRA U BEOGRADU ZA SPOMENIK KULTURE.  Evangelička crkva – BITEF teatar u Beogradu (u daljem tekstu: spomenik kulture) nalazi se na teritoriji opštine Stari grad, u gradu Beogradu, Drinčićeva ulica broj 1, Knez Miletina broj 4, u državnoj i privatnoj svojini, na katastarskoj parceli broj 1373/1, KO Stari grad, u državnoj svojini.

 

nazad na vrh strane

Termini kojima su u ovom tekstu označeni položaji, profesije, odnosno zanimanja, izraženi u gramatičkom muškom rodu, podrazumevaju prirodni muški i ženski rod lica na koje se odnose

 

 

LE THÉÂTRE BITEF en bref

Le Théâtre BITEF est un établissement de la Ville de Belgrade dont l’importance culturelle dépasse le cadre de la capitale serbe. Fondé le 3 mars 1989, à l’initiative de la célèbre Mira Trailović, il se démarque à l’époque comme le plus jeune théâtre belgradois, unique par sa genèse. C’est en fait la Ville de Belgrade qui le crée sur le legs d’un des plus anciens et plus importants festivals de théâtre, le Festival BITEF (1967), après vingt ans de son existence. Ce festival est alors l’un des sites les plus connus et les plus vifs de nouvelles tendances théâtrales au monde.

Le Théâtre BITEF fonctionne par projets et sans troupe permanente depuis 30 ans, à l’adresse 1, Skver Mire Trailović [Placette de Mira Trailović], dans l’édifice désaffecté et réaménagé d’une église évangélique bâtie pendant la Seconde Guerre mondiale, proclamé monument culturel de la Ville de Belgrade depuis 2013.

Développant un large éventail d'activités, des conceptions divergentes qui ne donnent préférence à aucun paradigme interprétatif, et valorisant des contenus multiculturels, le Théâtre BITEF, tout en entamant sa quatrième décennie, demeure fidèle à la verticale esthétique autour de laquelle il a été fondé – à savoir le Festival BITEF. Il agit d’une manière créative, engagée et provocante, constituant un espace interactif et interdisciplinaire dans notre ville et notre art, au sein de notre société, notre culture et éducation informelle.

Il s'interroge ouvertement sur les pratiques artistiques qui ont abandonné « les champs homogènes » de la grande idéologie moderniste, sur l’autonomie de l’art, des médias et des disciplines artistiques. Il dénonce combien sont fragiles la cohérence de l’univers scénique, ses limites parfois molles et poreuses, ou bien tendues jusqu’au point d’éclater, voire le besoin douloureux de dénégation totale.

Le Théâtre BITEF ne prône pas. Il est en quête d’une identité personnelle et sociale.

Il est conscient des moments de revirement qui ont produit les diverses situations historiques et culturelles au cours du 20ème et au début du 21ème siècle (les avant-gardes historiques, la « post-avant-garde », la « néo-avant-garde », les arts conceptuels et postmodernes des années 1980, la transition due à la guerre et la désagrégation de la Yougoslavie socialiste, la politisation de l’art, le début du nouveau siècle et la transition globale), surtout dans le contexte social de notre milieu dynamique et dramatique. Dès sa création, le théâtre BITEF fait preuve d’un sens aigu de sa responsabilité, et il témoigne avec persévérance et courage, voire esprit d’aventure, des périodes importantes de l’histoire nationale et de la spécifique donne sociale et psychologique qui en découle. Non content de seulement explorer et affirmer des pratiques artistiques contemporaines, ce théâtre marque et traite interactivement les points conflictuels.

Il s’efforce de ne pas se laisser dérouter par des interprétations qu’exige le phénomène de la « grande œuvre artistique », pas plus que par les « solutions » qui s’imposent suite à la transformation totale de la nature des médias et des formes d’exploration artistiques. Il construit, étudie les significations et mappe les courants - complexes, divergents et souvent conceptuellement opposés – de réflexion et d’action artistique, lesquelles se produisent ou apparaissent dans la corrélation entre l’œuvre artistique et l’art, entre la culture et la société ; ces courants fournissent par ailleurs le meilleur cadre pour le contenu idéologique de l’action scénique. Dans ce sens-là, le théâtre BITEF présente certainement plus qu’une simple continuation dans le développement d’un théâtre serbe authentique, lequel se forme quelque part entre la production théâtrale occidentale et orientale, et la philosophie conçue au début du 20ème siècle.

Le Théâtre BITEF ne maintient pas le « statu quo » d’un répertoire permanent, mais méandre parmi plusieurs conceptions théâtrales à la fois, depuis le spectacle dit traditionnel jusqu’aux nouvelles formes et pratiques artistiques et des processus basés sur les outils artistiques multimédia. En même temps, il ne cesse de poser, insister sur et éclairer les questions tendues de la société, tout en soulignant le rôle du théâtre dans la sphère publique et son apport à la standardisation de celle-ci. La scène est « ouverte » et c’est sur elle que se rencontrent, se réfractent, se heurtent ou coexistent les réalisations et les présentations du théâtre BITEF, au sein desquelles s’ouvrent des possibilités de représentations, d’écart ou de pas en avant, de lectures particulières contrastées.  

Outre l’organisation du prestigieux festival BITEF (Festival international de théâtre de Belgrade), ce théâtre développe des plates-formes permettant des lectures artistiques dites doubles (représentant ‒ représenté) à travers le théâtre de la parole, du geste et celui du mouvement et du corps, des spectacles de cirque et de marionnettes, des actions de rue et des happenings, aussi bien qu’à travers la radio, l’Internet, le théâtre musical, le film, la vidéo, etc.

Par ses propres productions, des coproductions avec des institutions d’Europe et du monde, ainsi que grâce aux programmes de mobilité internationale pour artistes, aux séminaires et ateliers (workshops) etc., le Théâtre BITEF développe à Belgrade une scène artistique active, contemporaine et différente, qui excelle par sa vitalité créative et son écho productif et durable.

Le Théâtre BITEF cherche, trouve et offre des approches autres ; dans sa recherche sur la nature de la société humaine et de l’homme il pose des questions, crée et reflète les flux sociaux. Il enrichit la réalité sociale contemporaine par des sujets que celle-ci n’avait pas envisagés ou qu’elle avait traités d’une manière plus silencieuse.

Sa tâche est responsable, envoûtante et porte des défis. Chaque saison et chaque année, elle se veut nouvelle et différente d’elle-même.

 

Vesna Bogunović
Théoricienne de l’art et des médias

 

Haut de la page

Les termes indiquant dans ce texte des noms de titres, grades, fonctions et métiers au genre grammatical masculin, désignent les genres masculin et féminin des personnes concernées.